Sramni bojkot srpskih heroja

Izvor: Vesti-online.com, 19.Sep.2014, 11:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sramni bojkot srpskih heroja

Na sceni Centra Sava u sredu uveče izveden je muzičko-scenski spektakl "Stojte galije carske", a povodom obeležavanja 100 godina od početka Prvog svetskog rata. Spektakl je održan u organizaciji Svetigore i Društva srpsko-ruskog prijateljstva, pod pokroviteljstvom Svetog arhijerejskog sinoda i uz blagoslov patrijarha Irineja.

Na spektaklu angažovano 200 glumaca

 

Autor spektakla glumica Ivana Žigon okupila je više od 200 glumaca koji su dočarali >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << stradanje srpske vojske, prelazak Albanije i dolazak na grčko ostrvo Krf, kao i povratak u Srbiju "vojske koju su svi otpisali" i to kroz pobede, ali i žrtve Solunskog fronta o kojima se i danas priča.

Iako je u pitanju predstava koja odaje počast stradalim srpskim i ruskim vojnicima u Velikom ratu, niko iz vrha vlasti od predsednika Tomislava Nikolića, do premijera Aleksandra Vučića i aktuelnih ministara nije našao za shodno da se pojavi u Centru Sava, a nije bio čak ni Ivan Tasovac, ministar kulture. Valjda su ministri imali preča posla!

 

Bez ministara u prvom redu

U prvom redu, koji je rezervisan za državni vrh sedeli su patrijarh srpski Irinej, mitropolit Amfilohije Radović, bivši predsednik Zoran Lilić, savetnik predsednika Srbije Oliver Antić, potpredsednik DSS-a Nenad Popović, počasni konzul Belorusije u Beogradu Dragomir Karić, sveštenstvo pravoslavne ruske crkve u Beogradu i mnogi drugi.

- Srazmerno svom broju, srpski narod je dao najveće žrtve. Svedoci smo pokušaja revizije istorije, neki uzrok tom strašnom ratu vide u pucnju Gavrila Principa - rekao je patrijarh Irinej, koji je posebno pozdravio učesnike srpsko-ruskog naučnog okruglog stola koji se ovih dana održava u Beogradu, a posvećen je Velikom ratu.

 

Vladimir Ivanovič Jakunjin, predsednik Fonda Andrej prvozvani i predsednik ruskih železnica koji je podsetio na bliske odnose u teškim vremenima za srpski i ruski narod. On je najavio da će na Kalemegdanu otkriti spomenik u čast ruskih i srpskih vojnika, branilaca Beograda.

Scenski spektakl "Stojte galije carske" započeo je emotivnim recitovanjem pesme "Na Gazimestanu" Milana Rakića, a potresni stihovi koje su glumci kazivali izazvali su suze kod publike. Usledila je neobična predstava u multimedijalnoj formi sa igranim i pevanim scenama, video-projekcijama dokumentarnih materijala i fotografija.

  Patrijarh u prvom redu u Sava centru

 

Uloga naratora pripala je vojvodi Živojinu Mišiću, koga je maestralno dočarao Miša Janketić, dok je najpoznatiju Srpkinju tog doba Milunku Savić na sceni oživela Ivana Žigon. Tihomir Arsić igrao je vladiku Nikolaja Velimirovića, Katarina Radivojević Floru Sandes, dok je kompletan doživljaj upotpunila guslarka Bojana Peković. Ipak, najveće iznenađenje bilo je obraćanje čuvenog ruskog režisera Nikite Mihalkova putem video-bima koji je dočarao lik ruskog cara Nikolaja Romanova.

Ivana Žigon otkrila je zašto ovu neobičnu predstavu nazvala "Stojte galije carske".

- Učinilo mi se da taj usklik "Stojte, galije carske" sasvim odgovara svim vremenima, pa i našem, u kojem veliki i jaki žele da pokore male i slabe. Pokaže se često nekim čudom, da mali ne moraju biti i slabi. Ta pesma Milutina Bojića, koji je prešao Albaniju, toliko je jaka da zaustavlja dah, a baš to nam danas treba - da stanemo i zamislimo se, da se setimo ko smo bili i ko zapravo jesmo - objasnila je Ivana Žigon.

 

Nikitu nisam nagovarala

- Katarina Radivojević je glumica raskošnog dara i lepote, koja je bila u drugom planu kroz njenu interpretaciju Flore Sandes, ogrubele i postarije ratnice... Nije bilo potrebno nikog od glumaca nagovarati, čak ni Nikitu Mihalkova. Odazvao se ne samo pozivu Svetigore, naše crkve, već pre svega svom unutarnjem impulsu da ni ruski, ni srpski narod ne smeju zaboraviti slavnu prošlost. Velika je sila Nikita Mihalkov i to se još jednom videlo - rekla je Ivana Žigon.

 

Nastavak na Vesti-online.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.